Italija
 
  Republika Italija je država na jugu Evrope. Italija obuhvata Apeninsko poluostrvo i tri velika ostrva na Sredozemnom moru: Siciliju, Sardiniju i Elbu. Jedinu kopnenu granicu ima na severu, na Alpima, gde se graniči sa Francuskom, Švajcarskom, Austrijom i Slovenijom. Nezavisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorije Italije.
 
  Veoma je poznata po kulinarskim sposobnostima, modi, dizajnu, odeći, arhitekturi, umetnosti, muzici i ostalim znamenitostima koje u velikom broju posećuju turisti.
 
 
Od praistorije ka Rimskoj državi

  Iskopavanja širom Italije pokazuju prisustvo modernog čoveka na ovim prostorima još od paleolita, otprilike pre oko 200.000 godina.
  Današnji Italijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenijuma p. n. e. nastanila u krajevima između Alpa, i po celom Apeninskom poluostrvu i Siciliji. Ovi narodi su bili različitog porekla. Najstariji su bili Liguri i Iliri, koje su italijanski preci potisnuli pred kraj 2. i početkom prvog milenijuma p. n. e. Negde u 8. veku p. n. e. između reke Arno i Tiber nastanili su se i Etrurci, koji su se u 7. veku p. n. e. proširili sve do reke Po i Korzike. U tim krajevima bili su nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje Venecije živeli Veneti, tako da se danas italijanska regija u kojoj je živeo ovaj grad zove Veneto, Na Siciliji su živeli Siculi, Sicani i Elimi. Sabinjani i Latini živeli su u Laciju, zajedno sa Faliscima, Ekvima, Hernicima i Ausonima. U Abrucu su živeli Vestini, Paeligni i Marsi. Frentani, Picenti i Marucini naseljavali su središnju obalu Jadrana. Samniti i Lucani živeli su u Molizeu i Basilicati. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Italijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bili su podeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci.
  U 8. i 7. veku p. n. e. antički Grci su osnovali svoje kolonije duž obale Sicilije i u južnim delovima Apeninskog poluostrva. Rimljani su kasnije nazvali ovu oblast Velikom Grčkom, zbog velike brojnosti Grka.
 

Antički Rim

 Stari Rim je na početku bila mala poljoprivredna zajednica osnovana u 8. veku p. n. e. koja je tokom vekoma izrasla u džinovsko Rimsko carstvo koje je obuhvatalo celo Sredozemno more, u kojoj su se kulture Antičke Grčke i Rima spojile u jednu civilizaciju. Ova civilizacija je bila toliko uticajna da su delovi nje opstali u modernom pravu, administraciji, filozofiji i umetnosti, formiravši temelje na kom su zasnovane zapadne civilizacije. U 12 vekova svog postojanja, Antički Rim je prešao put od monarhije preko republike do carske autokratije. U polakom opadanju od 2. veka nove ere, Rimsko carstvo se 395. godine konačno podelilo na dva dela, Zapadno rimsko carstvo i Istočno rimsko carstvo. Zapadni deo ja pao pod pritiskom Gota, posle čega je Apeninsko poluostrvo podeljeno u male nezavisne kraljevine i gradove-države u narednih 14 vekova, dok je istočni deo postao jedini naslednik antičkog Rima.

Geografija

  Oblik zemlje podseća na čizmu, a Sicilija asocira na trougao. Kroz celo poluostrvo prostiru se Apenini, a na severu jedan deo Alpa pripada Italiji. Najviši vrh Italije je Mon Blan de Kurmajor visine 4.748 m. Duž zapadne italijanske obale protežu se sa severa u pravcu juga sledeće rivijere: Italijanska rivijera u Liguriji, Etrurska rivijera u Toskani i Napuljska rivijera u Kampanji. Istočna obala je od Trsta na severu do Galjana na jugu (može se i reći do Otranskih vrata).
  Najduže reke su Po, Arno i Tibar. U najveća italijanska jezera ubrajaju se jezero Garda, jezero Mađore i jezero Komo u Severnoj Italiji i jezero Bolsena i Trazimensko jezero u Srednjoj Italiji.
  Pored Vezuva koji je na samom poluostrvu, veoma su poznati Etna na Siciliji i Stromboli, gde se nalaze i brojni manji vulkani.

  Pored glavnog grada, Večnog Rima, značajni su i Torino, Milano, Đenova, Venecija, Firenca, Bolonja, Napulj, Bari, Palermo, Kaljari i Katanija.

Stanovništvo

  Italija ima 58.462.375 stanovnika, nalazi se na dvadeset i drugom mestu svetske rang liste i četvrtom mestu rang liste Evropske unije posle Nemačke, Francuske i Velike Britanije. 67% Italijana živi u gradovima i to pretežno na severu. Najveće migracije iz nerazvijenih regiona u gradove bile su u periodu od 1950. do 1960. Od 1980. ovaj trend se prebacio na predgrađa i male gradove. U proseku muškarci žive oko 78, a žene oko 83 godine. Oko 19% Italijana su stariji od 65 godine. U Evropi Italijani su ljudi koji najduže žive posle Grka i Šveđana. Kao razlog navodi se italijanska kuhinja i mediteranska ishrana.
 

Religija

 80,2 % stanovništva su katolici, a samo 3,6 % pripada ostalim religijama od čega su 231.226 Jehovini svedoci, 35.000 su jevrejske veroispovesti, a ima i protestanata i muslimana. Katolička crkva je tradicionalno veoma jaka u Italiji.

Jezik

  Pored službenog jezika, italijanskog, postoje još regionalni službeni jezici kao što su nemački u Južnom Tirolu, francuski i slovenački. Takođe postoje i druge manje grupe jezika koje su uredbom i zakonom iz 1999. godine zaštićene. To su sardinski, grčki, hrvatski, albanski i drugi.
 

Kultura

  Italija je veoma rano odigrala značajnu ulogu u kulturi i umetnosti. Rimska antika bila je u vreme Rimskog carstva uzor ostalim evropskim zemljama. Čak i u srednjem veku i u doba renesanse Italija je ostala uzor u umetnosti, kulturi i istraživanjima ostalim zemljama Evrope. Veoma je poznato italijansko slikarstvo, vajarstvo i arhitektura. Ova prelepa zemlja bila je domovina vrsnim, izuzetnim, genijalnim umetnicima kao što su Leonardo da Vinči, Botičeli, Rafaelo, Mikelanđelo ...
  Ova elegantna čizma je u svetu poznata po mnogo čemu. Pre svega po umetnosti i kulturi, zatim raznim građevinama kao što su Koloseum i Toranj u Pizi. Sve znamenitosti Italije veoma su posećene, jer kako je napisao Gete, svako kamenje, palata i po koja ulica ima i govori svoju priču i sve je oduhovljeno u svetim zidinama večnog Rima. Zemlja koja može da računa istoriju od skoro 3000 godina, dakle opet po Geteu ne živi od danas do sutra, poznata je i po jelu (pica, pasta, špagete ...), vinu, načinu života, pozorištu, literaturi, poeziji, muzici (posebno operi) i dobrom ukusu.
 

Umetnost

  Umetnost u Italiji obuhvata umetnička dela nastala od praistorije pa do danas. Italija je bila centar i žarište mnogih pravaca evropske umetnosti (videti renesansa). U antici zahvaljujući svom položaju u centru Mediterana, u Italiji se prepliću kulturni uticaji iz različitih područja. Ti pretežno grčki i helenistički uticaji stapaju se sa autohtonim likovnim izrazima Italije i stvaraju originalnu rimsku umetnost, koja ipak nije dostigla umetničke visine klasične grčke umetnosti.