Nisam jevrejka ali me jako pogađa sudbina ovog naroda. Nikada nisam mogla da razumem zašto drugi narodi toliko mrže Jevreje. Ako se i vi to isto pitate predlažem da pokušamo da nađemo odgovor zajedno. U prvom tekstu navešću hronologiju Jevrejskog naroda a u drugom pokušaću da približim navedene razloge zašto su Jevreji osuđeni na ovakvu sudbinu.
   Jevreji su semitska narodna i verska zajednica rasuta po celom svetu. Od oko 15 miliona Jevreja, 30% živi u Izraelu a 40% u SAD.
   Po kulturnoj tradiciji i izgovoru klasičnog jevrejskog jezika dele se na dve kulturne grupe: Sefarde, južnoevropske Jevreje, odnosno potomke izbeglica iz Španije i Portugala krajem 15. veka, i Aškenaze, severne i srednjoevropske (nemačko-poljsko-ruske) Jevreje.
   Prema podacima iz Biblije, Jevreji su prvo živeli u okolini grada Ura u Mesopotamiji, zatim su posle mnogo godina egipatskog nasilja napustili Egipat i osvojili Hanan, kasnije su se ujedinili i načinili državu kojom su vladali Saul, David i Solomon. Posle Salomonove smrti jevrejska država podelila se na 2 dela: Izrail s prestonicom u Samariji i Judeju s prestonicom u Jerusalimu.
   Posle toga Jevreji su bili pod vlašću Persijanaca, Aleksandra Velikog, Seleukida, Egipćana i Rimljana.
   Karlo Veliki je pozvao mediteranske Jevreje da nasele nemačke teritorije, pa je došlo do stalnog naseljavanja. Ova grana Jevreja dobiće naziv Aškenazi (hebr. Nemci).
U srednjovekovnoj Evropi netrepeljivost prema Jevrejima bila je velika. Jevreji su bili omrznuti među većinskim hrišćanskim stanovništvom zbog posebne vere i kulture. Kako je Rimokatolička crkva zabranjivala hrišćanima davanje zajmova pod kamatom, Jevreji tako postaju jedini pozajmljivači novca, što ih još dodatno omražava među stanovništvom.
   Izolacija Jevreja postaje naročito teška u doba reformacije i katoličke reakcije, kada je papa Pavle IV propisao 1555. bulu da Jevreji moraju stanovati u getu, tj. u odeljenim delovima gradova. Sve do polovine 18. veka kulturni i politički položaj Jevreja ne razlikuje se mnogo od onoga u srednjem veku. U katoličkim zemljama Jevreji žive u getima pod budnom paskom inkvizicije.
   Francuskom revolucijom počinje novi period u istoriji Jevreja. Godine 1791. francuski Jevreji su izjednačeni u građanskim pravima sa ostalim građanima. Od tada Jevreji se bore za slobodu veroispovesti i građansku ravnopravnost.
   Tokom 19. veka Jevreji će izboriti građansku ravnopravnost u svim evropskim zemljama osim u Portugaliji (tek 1910) i Ruskoj Imperiji.
   Godine 1948. osnovana je na većem delu britanskog mandatskog područja u Palestini država Izrael, u koju se uselilo nekoliko stotina hiljada Jevreja iz svih krajeva sveta. Useljavanje je bilo praćeno krvavim sukobima između Jevreja i Arapa. Do danas, uprkos mnogim mirovnim inicijativama i pregovorima, nije došlo do trajnog mira između Jevreja i Arapa.